Centar za ekološka istraživanja, Mađarska
Mađarska akademija za znanost (MTA) osnovala je Centar za ekološka istraživanja 1. siječnja 2012. Centar za ekološka istraživanja sastoji se od tri instituta: Instituta za ekologiju i botaniku, Instituta za vodenu ekologiju i Instituta za evoluciju. Glavna misija Centra za ekološka istraživanja je provođenje visokokvalitetnih istraživanja bioraznolikosti i ekosustava, uključujući vodeni i kopneni svijet. Centar je primarno posvećen ekološkim istraživanjima, no mnoge naše studije vezane su uz utjecaj poljoprivrede i šumarstva na biološku raznolikost, tradicionalna ekološka znanja ili interdisciplinarne teme. Centar za ekološka istraživanja usmjeren je na integraciju instituta i disciplina, budući da je složene ekološke izazove teško rješavati izolirano. Osim istraživanja, predani smo izgradnji mostova između znanosti i društva te smo stoga uključeni u razvoj EU i globalne politike.
Institut za ekologiju i botaniku nastoji predložiti znanstvena rješenja za ekološke izazove našeg vremena, kao što su promjena korištenja zemljišta, degradacija staništa, klimatske promjene, urbanizacija, učinci intenzivne poljoprivrede, invazije i pojava novih bolesti. Gotovo 80 istraživača Instituta, organiziranih u istraživačke skupine, rade na širokom spektru skupina organizama i staništa, koristeći različite metodološke pristupe. Uz temeljnu istraživačku djelatnost, Institut provodi više javnih praćenja i primijenjenih istraživanja.
Zeleni prsten Zagrebačke županije
https://zeleni-prsten.hr/portal/
Zeleni prsten Zagrebačke županije javna je ustanova, čija vizija je potaknuti procese zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih područja Zagrebačke županije u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara u odnosu na izazove globalizacije, ekoloških i klimatskih izazova pred zaštitom prirode i okoliša. Misija JU Zeleni prsten Zagrebačke županije je razvijanje vrsnosti stručnog i istraživačkog rada u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode na području Županije u vidu monitoringa, u području nadzora provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode, očuvanja područja ekološke mreže te prijenosa znanja i osvješćivanja iz područja zaštite prirode i okoliša lokalnog stanovništva i svih dionika. Opći ciljevi su očuvanje bogate prirodne baštine, korištenje EU fondova u svrhu poboljšanja procesa zaštita, održavanja i promicanja zaštićenih područja, razvoj JU Zeleni prsten u pravcu stručno – znanstvene ustanove. Djelatnosti Ustanove obuhvaćaju obavljanje poslova i istraživanja vezanih uz zaštitu, održavanje i promicanje zaštićenih područja Zagrebačke županije u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara te nadziranja prirodnih vrijednosti u Zagrebačkoj županiji provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode.
Istraživački centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti
Znanstveno-istraživački centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, skraćeno ZRC SAZU, osnovan je 1981. Od tada se u slovenskoj javnosti etablirao kao središnja znanstveno-istraživačka ustanova, prvenstveno na području humanističkih, društvenih znanosti i odabranih područja prirodnih znanosti. Danas ima 18 instituta u kojima radi ukupno gotovo 300 istraživača. Odgovorni su za provedbu projekata od nacionalnih do međunarodnih, od temeljnih do primijenjenih, od projekata financiranih iz javnih sredstava do onih koje podupire gospodarstvo.
Zavod za šume Slovenije
Zavod za šume Slovenije je javna ustanova koju je osnovala Republika Slovenija Zakonom o šumama (1993.) i pruža usluge javnog šumarstva u svim šumama u Sloveniji, bez obzira na vlasništvo. Zavod je organiziran na nacionalnoj razini sa sjedištem u Centralnoj jedinici Ljubljana, na regionalnoj razini u 14 regionalnih jedinica, a na lokalnoj razini u 69 lokalnih jedinica i 396 šumarija. ZGS se sastoji od 8 lovišta posebne namjene koja održivo gospodare divljači, štite rijetke i ugrožene životinjske vrste te provode djelatnost lovnog turizma. ZGS zapošljava oko 730 ljudi. Javna šumarska služba gotovo se u cijelosti financira iz proračuna Republike Slovenije, dok se lovišta posebne namjene uglavnom financiraju sama. ZGS se ne bavi sječom, sječom, prijevozom i prodajom drva niti trgovinom šumom.
Sveučilište u Zagrebu Geodetski fakultet
Sveučilište u Zagrebu Geodetski fakultet jedina je hrvatska visokoškolska ustanova u području geodezije i geoinformatike i najveći fakultet u tom području u jugoistočnoj Europi. Geodetski fakultet ima 105 zaposlenika, od čega je oko polovica u znanstveno-nastavnim i znanstvenim zvanjima. Na Geodetskom fakultetu izvode se programi geodezije i geoinformatike na svim razinama (preddiplomski, diplomski, specijalistički i poslijediplomski). Geodetski fakultet je nositelj ili partner u mnogim znanstveno-istraživačkim i stručnim projektima te snažno potiče i sudjeluje u projektima s industrijskim partnerima iz okvira primjene i transfera novih tehnologija i znanja. Većinu projekata u kojima GF sudjeluje financira Europska komisija (trenutno 2 projekta Horizon2020 i više ESF projekata, Interreg i dr.), ali sudjeluje i u nacionalnim projektima poput projekata Hrvatske zaklade za znanost. Na Geodetskom fakultetu već dugi niz godina provode se znanstvena istraživanja u cilju razvoja, primjene te širenja znanja u području svemirskih tehnologija poput primjene podataka Copernicus programa Europske svemirske agencije. Nadalje, na Geodetskom fakultetu osnovani su uredi Copernicus Relay i Copernicus Academy Hrvatska u svrhu promoviranja i širenja znanja o Copernicus programu te poticanju tehnološkog razvoja i širenja poslovanja geodetske privrede u području daljinskih istraživanja i svemirskih tehnologija. Razvojem novih tehnologija i metoda u području geodezije i geoinformatike te primjena u tehničkim, biotehničkim, prirodnim i drugim znanostima, uz edukaciju studenata, osnovni je cilj djelovanja Geodetskog fakulteta. Na taj način trasira se put geodetskoj privredi i cijelom gospodarstvu za širenje poslovanja te otvaranje novih radnih mjesta.
Institut za nizinsko šumarstvo i životnu sredinu, Srbija
Institut za nizinsko šumarstvo i okoliš znanstveno je istraživačka ustanova čija djelatnost obuhvaća primijenjena i razvojna istraživanja usmjerena na zadovoljavanje potreba izravnih korisnika rezultata istraživanja i temeljna (osnovna) istraživanja koja predstavljaju osnovu za primijenjena i razvojna istraživanja. Institut je 1958. godine osnovala Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine. U Institutu su do sada realizirani brojni projekti vezani uz unaprjeđenje uzgoja i gospodarenja različitim vrstama drveća, očuvanje i usmjereno korištenje šumskih genetskih resursa, osnivanje zaštitnog zelenila, rekultivaciju degradiranih tala, njegu i zaštitu šuma, izradu šumsko-gospodarskih osnova i dr. Institut je član međunarodnih organizacija: International Union of Forest Research Organizations (IUFRO), European Forest Institute (EFI), EVOLution of TREEs as drivers of terrestrial biodiversity (EVOLTREE) i European Forest Genetic Resources Programme (EUFORGEN). Suradnici Instituta članovi su i tijela kao što su: Executive Committee of International Poplar Commission (UN-FAO-IPC), International Co-operative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests (ICP Forests), Forest Stewardship Council (FSC), American Phytopathological Society (APS) i International Society for Plant Pathology (ISPP).
Sveučilište u Bukureštu, Rumunjska
Sveučilište u Bukureštu (UB) je javno istraživačko sveučilište u Bukureštu, Rumunjska. Osnovano je u sadašnjem obliku 4. srpnja 1864. (prije 160 godina) dekretom princa Alexandrua Ioana Cuze kako bi se bivša Kneževska akademija pretvorila u sadašnje Sveučilište u Bukureštu, što ga čini jednim od najstarijih rumunjskih sveučilišta. Jedno je od pet članova Universitaria Consortiuma (skupina elitnih rumunjskih sveučilišta). Sveučilište u Bukureštu nudi studijske programe na rumunjskom i engleskom jeziku, a Ministarstvo obrazovanja ga je klasificiralo kao napredno istraživačko i obrazovno sveučilište. Članstvo u CIVIS-u – europskom savezu sveučilišta – zajedno s još deset vodećih europskih sveučilišta, još jednom potvrđuje da je UB institucija snažno usmjerena na društvene promjene suvremenog svijeta, kao i društveno i građanski angažirana organizacija, povezana s ključnim lokalnim, nacionalnim, europskim i globalnim izazovima.
Nacionalni prirodoslovni muzej pri Bugarskoj akademiji znanosti
https://www.nmnhs.com/about-us-en.html
Nacionalni muzej je jedina nacionalna institucija koja se izravno bavi očuvanjem znanstvenih zbirki žive i nežive prirode iz Bugarske i svijeta. Proučavanje biološke raznolikosti, zaštite okoliša i evolucije organizama glavni su prioriteti muzeja. Stoga je glavni zadatak sveobuhvatno proučavanje faune, flore, fosila, minerala i stijena Bugarske i drugih zemalja. Razvija sljedeća znanstvena područja: taksonomiju, faunistiku, zoogeografiju i ekologiju paučnjaka, mnogonožaca, kukaca i svih klasa kralješnjaka; taksonomija fosilnih sisavaca, ptica i brahiopoda; floristika; mineralogija. Neka od područja imaju prioritet zbog čega je muzej postao nacionalno središte biospeleologije, arheozoologije i paleontologije kralježnjaka i proučavanja šišmiša. Proučavanja insekata također su vrlo razvijena. Uz znanstvene studije obavljaju se muzejske djelatnosti održavanja i obogaćivanja postava te obrade znanstvenih zbirki. Muzej ovime ostvaruje svoju obrazovnu i promidžbenu misiju.
Sveučilište prirodnih znanosti “Kralj Mihai I”, Rumunjska
https://www.usab-tm.ro/en/regulamente-ri
Sveučilište prirodnih znanosti “Kralj Mihai I” u Temišvaru jedna je od vodećih rumunjskih akademskih institucija u području poljoprivrednih i bioloških znanosti. S poviješću koja seže do 1945. godine, sveučilište se kontinuirano razvijalo kako bi zadovoljilo zahtjeve modernog obrazovanja i istraživanja. Sveučilište je specijalizirano za poljoprivredu, hortikulturu, stočarstvo, veterinu, biotehnologiju, zaštitu okoliša, prehrambeni inženjering. Sveučilište je aktivno uključeno u međunarodnu akademsku suradnju, sudjeluje u Erasmus+ programima, zajedničkim istraživačkim inicijativama i studentskim razmjenama. Sveučilište promiče multikulturalizam i potiče svoje studente da steknu globalnu perspektivu. Misija sveučilišta je unaprijediti znanosti o životu, pridonijeti održivom razvoju i osposobiti visokokvalificirane stručnjake koji se mogu suočiti s trenutačnim globalnim izazovima u poljoprivredi, sigurnosti hrane i zaštiti okoliša.
Specijalni rezervat prirode Zasavica, Srbija
Posebni rezervat prirode Zasavica je prirodni rezervat koji je stavljen pod zaštitu države 1977. godine kao prirodno dobro I. kategorije od izuzetne važnosti. Rezervat se prostire u sjevernoj Mačvi na teritorijima općina Sremska Mitrovica i Bogatić. Ovo je močvarno područje s poplavnim livadama i šumama površine 1825 hektara uz rječicu Zasavicu, dužine 33,1 km. Kroz ovaj rezervat protječu rječica Zasavica, potok Batar, kanali Jovac i Prekopac, a postoji i veza s rijekom Savom. Ukupna površina rezervata iznosi 1825 ha, od čega je 675 ha u prvoj kategoriji zaštite. Zasavica se podzemnim putem napaja i vodom iz rijeke Drine te gravitacijski s planine Cer. Pripada Crnomorskom slivu i jedno je od posljednjih izvorno očuvanih močvarnih područja, gledano od sjevera prema jugu Srbije.
Zaklada 10 milijuna stabala, Mađarska
Zaklada 10 milijuna stabala je mađarska nevladina organizacija osnovana 2019. godine s ciljem sadnje 10 milijuna stabala u Mađarskoj kako bi se suprotstavila klimatskim promjenama i potaknula bioraznolikost. Osnivač zaklade je povjesničar umjetnosti i kritičar arhitekture András Iván Bojár. Organizacija naglašava kolektivno djelovanje, uključujući pojedince, zajednice, škole, tvrtke i institucije diljem Mađarske. S više od 100 lokalnih grupa, volonteri ne samo da sade, već i njeguju i štite stabla, promičući ekološku svijest i održivo razmišljanje. Zaklada surađuje s međunarodnim inicijativama poput Life Terra kroz Europski dan sadnje drveća, dodatno šireći svoj utjecaj izvan granica Mađarske. Do 2023. godine, zaklada je posadila preko 130.000 stabala diljem zemlje, a planira posaditi još desetke tisuća stabala u nadolazećim godinama.