{"id":11,"date":"2025-04-07T15:36:05","date_gmt":"2025-04-07T13:36:05","guid":{"rendered":"https:\/\/foto.geof.unizg.hr\/climanatres\/?page_id=11"},"modified":"2025-04-14T10:30:04","modified_gmt":"2025-04-14T08:30:04","slug":"projektni-partneri","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/climanatres.geof.hr\/index.php\/projektni-partneri\/","title":{"rendered":"Projektni partneri"},"content":{"rendered":"\n

Centar za ekolo\u0161ka istra\u017eivanja, Ma\u0111arska<\/h2><\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

https:\/\/ecolres.hu\/en\/home\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

Ma\u0111arska akademija za znanost (MTA) osnovala je Centar za ekolo\u0161ka istra\u017eivanja 1. sije\u010dnja 2012. Centar za ekolo\u0161ka istra\u017eivanja sastoji se od tri instituta: Instituta za ekologiju i botaniku, Instituta za vodenu ekologiju i Instituta za evoluciju. Glavna misija Centra za ekolo\u0161ka istra\u017eivanja je provo\u0111enje visokokvalitetnih istra\u017eivanja bioraznolikosti i ekosustava, uklju\u010duju\u0107i vodeni i kopneni svijet. Centar je primarno posve\u0107en ekolo\u0161kim istra\u017eivanjima, no mnoge na\u0161e studije vezane su uz utjecaj poljoprivrede i \u0161umarstva na biolo\u0161ku raznolikost, tradicionalna ekolo\u0161ka znanja ili interdisciplinarne teme. Centar za ekolo\u0161ka istra\u017eivanja usmjeren je na integraciju instituta i disciplina, budu\u0107i da je slo\u017eene ekolo\u0161ke izazove te\u0161ko rje\u0161avati izolirano. Osim istra\u017eivanja, predani smo izgradnji mostova izme\u0111u znanosti i dru\u0161tva te smo stoga uklju\u010deni u razvoj EU i globalne politike.<\/p>\n\n\n\n

Institut za ekologiju i botaniku nastoji predlo\u017eiti znanstvena rje\u0161enja za ekolo\u0161ke izazove na\u0161eg vremena, kao \u0161to su promjena kori\u0161tenja zemlji\u0161ta, degradacija stani\u0161ta, klimatske promjene, urbanizacija, u\u010dinci intenzivne poljoprivrede, invazije i pojava novih bolesti. Gotovo 80 istra\u017eiva\u010da Instituta, organiziranih u istra\u017eiva\u010dke skupine, rade na \u0161irokom spektru skupina organizama i stani\u0161ta, koriste\u0107i razli\u010dite metodolo\u0161ke pristupe. Uz temeljnu istra\u017eiva\u010dku djelatnost, Institut provodi vi\u0161e javnih pra\u0107enja i primijenjenih istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n

Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije<\/h2><\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

https:\/\/zeleni-prsten.hr\/portal\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije javna je ustanova, \u010dija vizija je potaknuti procese za\u0161tite, odr\u017eavanja i promicanja za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja Zagreba\u010dke \u017eupanije u cilju za\u0161tite i o\u010duvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i odr\u017eivog kori\u0161tenja prirodnih dobara u odnosu na izazove globalizacije, ekolo\u0161kih i klimatskih izazova pred za\u0161titom prirode i okoli\u0161a. Misija JU Zeleni prsten Zagreba\u010dke \u017eupanije je razvijanje vrsnosti stru\u010dnog i istra\u017eiva\u010dkog rada u prikupljanju podataka u svrhu pra\u0107enja stanja o\u010duvanosti prirode na podru\u010dju \u017dupanije u vidu monitoringa, u podru\u010dju nadzora provo\u0111enja uvjeta i mjera za\u0161tite prirode, o\u010duvanja podru\u010dja ekolo\u0161ke mre\u017ee te prijenosa znanja i osvje\u0161\u0107ivanja iz podru\u010dja za\u0161tite prirode i okoli\u0161a lokalnog stanovni\u0161tva i svih dionika. Op\u0107i ciljevi su o\u010duvanje bogate prirodne ba\u0161tine, kori\u0161tenje EU fondova u svrhu pobolj\u0161anja procesa za\u0161tita, odr\u017eavanja i promicanja za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja, razvoj JU Zeleni prsten u pravcu stru\u010dno \u2013 znanstvene ustanove. Djelatnosti Ustanove obuhva\u0107aju obavljanje poslova i istra\u017eivanja vezanih uz za\u0161titu, odr\u017eavanje i promicanje za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja Zagreba\u010dke \u017eupanije u cilju za\u0161tite i o\u010duvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i odr\u017eivog kori\u0161tenja prirodnih dobara te nadziranja prirodnih vrijednosti u Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji provo\u0111enja uvjeta i mjera za\u0161tite prirode.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010dki centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti<\/h2><\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

zrc-sazu.si\/sl<\/a><\/p>\n\n\n\n

Znanstveno-istra\u017eiva\u010dki centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, skra\u0107eno ZRC SAZU, osnovan je 1981. Od tada se u slovenskoj javnosti etablirao kao sredi\u0161nja znanstveno-istra\u017eiva\u010dka ustanova, prvenstveno na podru\u010dju humanisti\u010dkih, dru\u0161tvenih znanosti i odabranih podru\u010dja prirodnih znanosti. Danas ima 18 instituta u kojima radi ukupno gotovo 300 istra\u017eiva\u010da. Odgovorni su za provedbu projekata od nacionalnih do me\u0111unarodnih, od temeljnih do primijenjenih, od projekata financiranih iz javnih sredstava do onih koje podupire gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n

Zavod za \u0161ume Slovenije<\/h2><\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

zgs.si<\/a><\/p>\n\n\n\n

Zavod za \u0161ume Slovenije je javna ustanova koju je osnovala Republika Slovenija Zakonom o \u0161umama (1993.) i pru\u017ea usluge javnog \u0161umarstva u svim \u0161umama u Sloveniji, bez obzira na vlasni\u0161tvo. Zavod je organiziran na nacionalnoj razini sa sjedi\u0161tem u Centralnoj jedinici Ljubljana, na regionalnoj razini u 14 regionalnih jedinica, a na lokalnoj razini u 69 lokalnih jedinica i 396 \u0161umarija. ZGS se sastoji od 8 lovi\u0161ta posebne namjene koja odr\u017eivo gospodare divlja\u010di, \u0161tite rijetke i ugro\u017eene \u017eivotinjske vrste te provode djelatnost lovnog turizma. ZGS zapo\u0161ljava oko 730 ljudi. Javna \u0161umarska slu\u017eba gotovo se u cijelosti financira iz prora\u010duna Republike Slovenije, dok se lovi\u0161ta posebne namjene uglavnom financiraju sama. ZGS se ne bavi sje\u010dom, sje\u010dom, prijevozom i prodajom drva niti trgovinom \u0161umom.<\/p>\n\n\n\n

Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu Geodetski fakultet<\/h2><\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

https:\/\/www.geof.unizg.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu Geodetski fakultet jedina je hrvatska visoko\u0161kolska ustanova u podru\u010dju geodezije i geoinformatike i najve\u0107i fakultet u tom podru\u010dju u jugoisto\u010dnoj Europi. Geodetski fakultet ima 105 zaposlenika, od \u010dega je oko polovica u znanstveno-nastavnim i znanstvenim zvanjima. Na Geodetskom fakultetu izvode se programi geodezije i geoinformatike na svim razinama (preddiplomski, diplomski, specijalisti\u010dki i poslijediplomski). Geodetski fakultet je nositelj ili partner u mnogim znanstveno-istra\u017eiva\u010dkim i stru\u010dnim projektima te sna\u017eno poti\u010de i sudjeluje u projektima s industrijskim partnerima iz okvira primjene i transfera novih tehnologija i znanja. Ve\u0107inu projekata u kojima GF sudjeluje financira Europska komisija (trenutno 2 projekta Horizon2020 i vi\u0161e ESF projekata, Interreg i dr.), ali sudjeluje i u nacionalnim projektima poput projekata Hrvatske zaklade za znanost. Na Geodetskom fakultetu ve\u0107 dugi niz godina provode se znanstvena istra\u017eivanja u cilju razvoja, primjene te \u0161irenja znanja u podru\u010dju svemirskih tehnologija poput primjene podataka Copernicus programa Europske svemirske agencije. Nadalje, na Geodetskom fakultetu osnovani su uredi Copernicus Relay i Copernicus Academy Hrvatska u svrhu promoviranja i \u0161irenja znanja o Copernicus programu te poticanju tehnolo\u0161kog razvoja i \u0161irenja poslovanja geodetske privrede u podru\u010dju daljinskih istra\u017eivanja i svemirskih tehnologija. Razvojem novih tehnologija i metoda u podru\u010dju geodezije i geoinformatike te primjena u tehni\u010dkim, biotehni\u010dkim, prirodnim i drugim znanostima, uz edukaciju studenata, osnovni je cilj djelovanja Geodetskog fakulteta. Na taj na\u010din trasira se put geodetskoj privredi i cijelom gospodarstvu za \u0161irenje poslovanja te otvaranje novih radnih mjesta.<\/p>\n\n\n\n

Institut za nizinsko \u0161umarstvo i \u017eivotnu sredinu, Srbija<\/h2><\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

https:\/\/www.ilfe.org<\/a><\/p>\n\n\n\n

Institut za nizinsko \u0161umarstvo i okoli\u0161 znanstveno je istra\u017eiva\u010dka ustanova \u010dija djelatnost obuhva\u0107a primijenjena i razvojna istra\u017eivanja usmjerena na zadovoljavanje potreba izravnih korisnika rezultata istra\u017eivanja i temeljna (osnovna) istra\u017eivanja koja predstavljaju osnovu za primijenjena i razvojna istra\u017eivanja. Institut je 1958. godine osnovala Skup\u0161tina Autonomne Pokrajine Vojvodine. U Institutu su do sada realizirani brojni projekti vezani uz unaprje\u0111enje uzgoja i gospodarenja razli\u010ditim vrstama drve\u0107a, o\u010duvanje i usmjereno kori\u0161tenje \u0161umskih genetskih resursa, osnivanje za\u0161titnog zelenila, rekultivaciju degradiranih tala, njegu i za\u0161titu \u0161uma, izradu \u0161umsko-gospodarskih osnova i dr. Institut je \u010dlan me\u0111unarodnih organizacija: International Union of Forest Research Organizations (IUFRO), European Forest Institute (EFI), EVOLution of TREEs as drivers of terrestrial biodiversity (EVOLTREE) i European Forest Genetic Resources Programme (EUFORGEN). Suradnici Instituta \u010dlanovi su i tijela kao \u0161to su: Executive Committee of International Poplar Commission (UN-FAO-IPC), International Co-operative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests (ICP Forests), Forest Stewardship Council (FSC), American Phytopathological Society (APS) i International Society for Plant Pathology (ISPP).<\/p>\n\n\n\n

Sveu\u010dili\u0161te u Bukure\u0161tu, Rumunjska<\/h2><\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

https:\/\/unibuc.ro\/?lang=en<\/a><\/p>\n\n\n\n

Sveu\u010dili\u0161te u Bukure\u0161tu (UB) je javno istra\u017eiva\u010dko sveu\u010dili\u0161te u Bukure\u0161tu, Rumunjska. Osnovano je u sada\u0161njem obliku 4. srpnja 1864. (prije 160 godina) dekretom princa Alexandrua Ioana Cuze kako bi se biv\u0161a Kne\u017eevska akademija pretvorila u sada\u0161nje Sveu\u010dili\u0161te u Bukure\u0161tu, \u0161to ga \u010dini jednim od najstarijih rumunjskih sveu\u010dili\u0161ta. Jedno je od pet \u010dlanova Universitaria Consortiuma (skupina elitnih rumunjskih sveu\u010dili\u0161ta). Sveu\u010dili\u0161te u Bukure\u0161tu nudi studijske programe na rumunjskom i engleskom jeziku, a Ministarstvo obrazovanja ga je klasificiralo kao napredno istra\u017eiva\u010dko i obrazovno sveu\u010dili\u0161te. \u010clanstvo u CIVIS-u<\/strong> \u2013 europskom savezu sveu\u010dili\u0161ta \u2013 zajedno s jo\u0161 deset vode\u0107ih europskih sveu\u010dili\u0161ta, jo\u0161 jednom potvr\u0111uje da je UB institucija sna\u017eno usmjerena na dru\u0161tvene promjene suvremenog svijeta, kao i dru\u0161tveno i gra\u0111anski anga\u017eirana organizacija, povezana s klju\u010dnim lokalnim, nacionalnim, europskim i globalnim izazovima.<\/p>\n\n\n\n

Nacionalni prirodoslovni muzej pri Bugarskoj akademiji znanosti<\/h2><\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

https:\/\/www.nmnhs.com\/about-us-en.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

Nacionalni muzej je jedina nacionalna institucija koja se izravno bavi o\u010duvanjem znanstvenih zbirki \u017eive i ne\u017eive prirode iz Bugarske i svijeta. Prou\u010davanje biolo\u0161ke raznolikosti, za\u0161tite okoli\u0161a i evolucije organizama glavni su prioriteti muzeja. Stoga je glavni zadatak sveobuhvatno prou\u010davanje faune, flore, fosila, minerala i stijena Bugarske i drugih zemalja. Razvija sljede\u0107a znanstvena podru\u010dja: taksonomiju, faunistiku, zoogeografiju i ekologiju pau\u010dnjaka, mnogono\u017eaca, kukaca i svih klasa kralje\u0161njaka; taksonomija fosilnih sisavaca, ptica i brahiopoda; floristika; mineralogija. Neka od podru\u010dja imaju prioritet zbog \u010dega je muzej postao nacionalno sredi\u0161te biospeleologije, arheozoologije i paleontologije kralje\u017enjaka i prou\u010davanja \u0161i\u0161mi\u0161a. Prou\u010davanja insekata tako\u0111er su vrlo razvijena. Uz znanstvene studije obavljaju se muzejske djelatnosti odr\u017eavanja i oboga\u0107ivanja postava te obrade znanstvenih zbirki. Muzej ovime ostvaruje svoju obrazovnu i promid\u017ebenu misiju.<\/p>\n\n\n\n

Sveu\u010dili\u0161te prirodnih znanosti “Kralj Mihai I”, Rumunjska<\/h2><\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

https:\/\/www.usab-tm.ro\/en\/regulamente-ri<\/a><\/p>\n\n\n\n

Sveu\u010dili\u0161te prirodnih znanosti “Kralj Mihai I” u Temi\u0161varu jedna je od vode\u0107ih rumunjskih akademskih institucija u podru\u010dju poljoprivrednih i biolo\u0161kih znanosti. S povije\u0161\u0107u koja se\u017ee do 1945. godine, sveu\u010dili\u0161te se kontinuirano razvijalo kako bi zadovoljilo zahtjeve modernog obrazovanja i istra\u017eivanja. Sveu\u010dili\u0161te je specijalizirano za poljoprivredu, hortikulturu, sto\u010darstvo, veterinu, biotehnologiju, za\u0161titu okoli\u0161a, prehrambeni in\u017eenjering. Sveu\u010dili\u0161te je aktivno uklju\u010deno u me\u0111unarodnu akademsku suradnju, sudjeluje u Erasmus+ programima, zajedni\u010dkim istra\u017eiva\u010dkim inicijativama i studentskim razmjenama. Sveu\u010dili\u0161te promi\u010de multikulturalizam i poti\u010de svoje studente da steknu globalnu perspektivu. Misija sveu\u010dili\u0161ta je unaprijediti znanosti o \u017eivotu, pridonijeti odr\u017eivom razvoju i osposobiti visokokvalificirane stru\u010dnjake koji se mogu suo\u010diti s trenuta\u010dnim globalnim izazovima u poljoprivredi, sigurnosti hrane i za\u0161titi okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n

Specijalni rezervat prirode Zasavica, Srbija<\/h2><\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

https:\/\/zasavica.org.rs\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

Posebni rezervat prirode Zasavica je prirodni rezervat koji je stavljen pod za\u0161titu dr\u017eave 1977. godine kao prirodno dobro I. kategorije od izuzetne va\u017enosti. Rezervat se prostire u sjevernoj Ma\u010dvi na teritorijima op\u0107ina Sremska Mitrovica i Bogati\u0107. Ovo je mo\u010dvarno podru\u010dje s poplavnim livadama i \u0161umama povr\u0161ine 1825 hektara uz rje\u010dicu Zasavicu, du\u017eine 33,1 km. Kroz ovaj rezervat protje\u010du rje\u010dica Zasavica, potok Batar, kanali Jovac i Prekopac, a postoji i veza s rijekom Savom. Ukupna povr\u0161ina rezervata iznosi 1825 ha, od \u010dega je 675 ha u prvoj kategoriji za\u0161tite. Zasavica se podzemnim putem napaja i vodom iz rijeke Drine te gravitacijski s planine Cer. Pripada Crnomorskom slivu i jedno je od posljednjih izvorno o\u010duvanih mo\u010dvarnih podru\u010dja, gledano od sjevera prema jugu Srbije.<\/p>\n\n\n\n

Zaklada 10 milijuna stabala, Ma\u0111arska<\/h2><\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

https:\/\/tenmilliontrees.org\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

Zaklada 10 milijuna stabala je ma\u0111arska nevladina organizacija osnovana 2019. godine s ciljem sadnje 10 milijuna stabala u Ma\u0111arskoj kako bi se suprotstavila klimatskim promjenama i potaknula bioraznolikost. Osniva\u010d zaklade je povjesni\u010dar umjetnosti i kriti\u010dar arhitekture Andr\u00e1s Iv\u00e1n Boj\u00e1r. Organizacija nagla\u0161ava kolektivno djelovanje, uklju\u010duju\u0107i pojedince, zajednice, \u0161kole, tvrtke i institucije diljem Ma\u0111arske. S vi\u0161e od 100 lokalnih grupa, volonteri ne samo da sade, ve\u0107 i njeguju i \u0161tite stabla, promi\u010du\u0107i ekolo\u0161ku svijest i odr\u017eivo razmi\u0161ljanje. Zaklada sura\u0111uje s me\u0111unarodnim inicijativama poput Life Terra kroz Europski dan sadnje drve\u0107a, dodatno \u0161ire\u0107i svoj utjecaj izvan granica Ma\u0111arske. \u200b Do 2023. godine, zaklada je posadila preko 130.000 stabala diljem zemlje, a planira posaditi jo\u0161 desetke tisu\u0107a stabala u nadolaze\u0107im godinama.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Centar za ekolo\u0161ka istra\u017eivanja, Ma\u0111arska https:\/\/ecolres.hu\/en\/home\/ Ma\u0111arska akademija za znanost (MTA) osnovala je Centar za ekolo\u0161ka istra\u017eivanja 1. sije\u010dnja 2012. Centar za ekolo\u0161ka istra\u017eivanja sastoji se od tri instituta: Instituta za ekologiju i botaniku, Instituta za vodenu ekologiju i Instituta za evoluciju. Glavna misija Centra za ekolo\u0161ka istra\u017eivanja je provo\u0111enje visokokvalitetnih istra\u017eivanja bioraznolikosti i ekosustava, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_eb_attr":"","_uag_custom_page_level_css":"","site-sidebar-layout":"right-sidebar","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"boxed","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"_themeisle_gutenberg_block_has_review":false,"footnotes":""},"class_list":["post-11","page","type-page","status-publish","hentry"],"uagb_featured_image_src":{"full":false,"thumbnail":false,"medium":false,"medium_large":false,"large":false,"1536x1536":false,"2048x2048":false},"uagb_author_info":{"display_name":"Ivana Jarak","author_link":"https:\/\/climanatres.geof.hr\/index.php\/author\/ijarak\/"},"uagb_comment_info":0,"uagb_excerpt":"Centar za ekolo\u0161ka istra\u017eivanja, Ma\u0111arska https:\/\/ecolres.hu\/en\/home\/ Ma\u0111arska akademija za znanost (MTA) osnovala je Centar za ekolo\u0161ka istra\u017eivanja 1. sije\u010dnja 2012. Centar za ekolo\u0161ka istra\u017eivanja sastoji se od tri instituta: Instituta za ekologiju i botaniku, Instituta za vodenu ekologiju i Instituta za evoluciju. Glavna misija Centra za ekolo\u0161ka istra\u017eivanja je provo\u0111enje visokokvalitetnih istra\u017eivanja bioraznolikosti i ekosustava,…","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/climanatres.geof.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/11","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/climanatres.geof.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/climanatres.geof.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/climanatres.geof.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/climanatres.geof.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/climanatres.geof.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/11\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":574,"href":"https:\/\/climanatres.geof.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/11\/revisions\/574"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/climanatres.geof.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}